Dubrovnik je u svojoj povijesti uvijek više davao, nego uzimao, tako smo uradili i pred dvadeset godina kad smo za hrvatsku i dubrovačku slobodu dali nemjerljivu žrtvu. Tako i danas, omogućite nam logična i racionalna rješenja pa će Dubrovnik još više dati za zajednički hrvatski interes i za domovinu. Ali sami ne možemo riješiti prometnu, cestovnu vezu s Hrvatskom i Europskom Unijom, to je obveza Vlade.

Nakon gotovo tri godine na čelu Grada , od projekata koje ste najavljivali koje planirate završiti do kraja svog mandata? Činite li sve potrebno, gdje zapinje?

Svi ključni projekti koje sam obećao bit će završeni ili su u fazi u kojoj se ne mogu vratiti natrag. Govorim o prometnicama, groblju, školama, Lazaretima, POS-stanovima, vodovodu u Primorju i odvodnji u Mokošici, Zatonu, Orašcu, otocima, marini i terminalu u Gružu. Dva su razloga navodnog kašnjenja: jedno je priprema projektne dokumentacije, a drugo financijska sredstva. Sad kad smo pri kraju realizacije i jednog i drugog, projekti će postajati vidljiviji. Nažalost, brojni planirani privatni projekti, kao Tamarić stanogradnja, Radeljević, Babin kuk, Belvedere, ovise o gospodarskoj situaciji u Europi i na svjetskom tržištu nekretnina i vjerojatno će biti usporeni možda i kroz više godina. Golf na Srđu jedini je projekt koji je zaustavljen zbog birokracije, a krivci su vrlo konkretni, ali izbore su izgubili. Birokracija jest spora, ali ako ste uporni i znate što hoćete, to možete i napraviti. Nikada se nisam pravdao nesposobnošću drugih pa neću ni pred naredne izbore.

Očekujete li bolju turističku sezonu s obzirom na sve što se događalo s Destinacijskim menadžmentom i kritiku na najavljene pravilnike o pristojbama na turističke autobuse, vodiče i izletnički turizam?

Brojke koje smo ove godine postigli u turizmu čine se kao točka okretišta u kojoj Grad ipak postaje cjelogodišnje turističko odredište. Primjer je upravo protekli siječanj u kojem smo imali 30 posto više noćenja i 50 posto više dolazaka nego lani. Slično je i u zimskim mjesecima. U svim turističkim brošurama i specijaliziranim časopisima, Dubrovnik je postao odredište za sve sezone, u njemu je „najljepše u prosincu“, „najuzvišenije za svetog Vlaha“, „najromantičnije za Valentinovo“, „najvedrije u proljeće“. Svjestan sam da će interes za Dubrovnik kao jedinstveni grad samo rasti, a neće se smanjivati. Sve veći broj ljudi na svijetu htjet će ga posjetiti, makar na kratko, par sati. I tu dolazimo do najvećeg izazova. Negativni doživljaj turizma kao djelatnosti u Dubrovniku rijetko se izražava od smještajnih gostiju, a glavni problemi vežu se uz preveliki broj posjetitelja koji dolaze u Grad, a posebno u povijesnu jezgru. Kako prijepor ne bi rastao, Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika i dubrovačke turističke agencije postupno će razvijati principe kojima će se stvarati razuman, održiv i financijski isplativ model razvoja dubrovačkog turizma. Takvo suglasje ključno je kako bi izletnički turizam postao poželjan i funkcionalan za javni i privatni sektor dubrovačkog gospodarstva, a agencijama pružila mogućnost poslovnog rasta i razvoja . Suradnjom s agencijama Grad Dubrovnik očekuje razraditi srednjoročni i dugoročni plan razvoja izletničkog turizma u povijesnoj jezgri, ali i dubrovačkim otocima i selima. Kako bi se prihodi povećali, potrebno je smanjiti broj organiziranih posjetitelja koji ne plaćaju nijednu ulaznicu u povijesnoj jezgri Grada, uspostaviti zajednički centar za upravljanje kretanja posjetitelja u Gradu te kodeks ponašanja vodiča tijekom obilazaka. Cilj je razviti instrumente upravljanja prijevozom turističkim autobusima na području Grada Dubrovnika, koordinirati nove prometne pravce te razviti više izletničkih proizvoda za ciljane grupe turista. Tim će se mjerama razviti preduvjeti u kojima će turističke agencije zarađivati više te otvarati nova radna mjesta na organizaciji izleta.

 Hoćete li od ove Vlade zatražiti konkretnu pomoć s obzirom na prometnu izoliranost, primjerice, besplatnih putovnica, subvencije trajektnog i avionskog prijevoza, porezne olakšice, neplaćanja autoceste?

Mislim da je dio mjera koje navodite nerealan i s malim učincima. Potrebna nam je jeftinija karta Croatia airlinesom do Zagreba, kao što popusti postoje za izlete u europska odredišta. Ne bi karta do Zagreba trebala biti skuplja nego do Pariza i to je više nego logičan zahtjev. Dubrovačka zračna luka ostvaruje visoku dobit i trebala bi dio nje usmjeriti za građane ovog grada, prilagoditi cjenik i s Croatia airlinesom i Gradom pronaći ekonomski održivi model jeftinijih karata za ljude koji iz Dubrovnika idu za Zagreb. Želimo s Vladom dogovoriti povrat Sponze, zidina, porta, Zavoda za obnovu, uvesti koncesiju za žičaru s prihodom Gradu, kako bismo mi mogli davati državi, a ne ona nama. Dubrovnik je u svojoj povijesti uvijek više davao, nego uzimao, tako smo uradili i pred dvadeset godina kad smo za hrvatsku i dubrovačku slobodu dali nemjerljivu žrtvu. Želimo logična i racionalna rješenja. Sami ne možemo riješiti prometnu, cestovnu vezu s Hrvatskom i EU, to je obveza Vlade. Na racionalan i razumljiv način riješiti problem. S pravom to tražimo. 

Anton Hauswitschka

Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Dubrovačkog vjesnika