Jedan od najstarijih i najvrjednijih pokladnih običaja u Hrvatskoj, ali i u Europi, održava se na otoku Lastovu još od davne 1483. godine, a 2008. godine Lastovski poklad uvršten je i na popis zaštićenognematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.Legenda kaže da je ovaj karneval nastao u spomen na događaj kad su Katalonci napali Korčulu, a istovremeno su poslali glasnika na Lastovo da se tamošnji narod preda bez borbe. Umjesto toga, mještani su se naoružali i molili Svevišnjeg za pomoć koja je ubrzo došla u obliku oluje koja je uništila katalonske brodove. Glasnika su zatim uhitili i za sramotu ga poslali na magarcu kroz selo,te ga tri puta spustili niz konop. Nekoliko generacija kasnije, sredinom 18. stoljeća, napisani su i prvi pisani dokazi o održavanju poklada na Lastovu, a taj se običaj održao sve do danas, kad se 2014. godine održava po 531. put.- Lastovski poklad uvijek počinje 17. siječnja, na blagdan sv. Antoneta, a završava na Pepelnicu, odnosno Čistu srijedu. Tu je još nekoliko važnijih datuma, poput blagdana Svijećnice (Kandalore), pretile subote (maskenbal), pretile nedjelje (dječje maškare), pretilog ponedjeljka (kupljenje jaja) i samog poklada, odnosno utorka prije Pepelnice, kad se spaljuje poklad - pojasnila je Iva Frlan, direktorica Turističke zajednice općine Lastovo.Pokladni utorak je i najsvečaniji dan kad se okupljaju svi pokladari i lijepe maškare, pa svi zajedno kreću u mimohod, ali jedni iza drugih da se putem slučajno ne sretnu sve do paljenja poklada,koji se prije toga na konopu spušta s vrha brda do dna sela (culjanje).Poklad se culja tri puta uz pucanje bombi koje se nalaze na njemu. Prvi puta pukne pet, drugi sedam, a treći i posljednji put devet bombi. Sve to prati i plesanje pokladarskog kola, koje se pleše i na kraju dana, na Dolcu, gdje se svi susreću prilikom paljenja poklada, a na kraju slijedi zabava do ranih jutarnjih sati, stoji u priopćenju TZO Lastovo.Dina Cahun