Korčula na Festivalu mora u Francuskoj

U sklopu Festivala mora „Rota palagruzona 2014.“,održana je danas poslijepodne u Gradskoj vijećnici Korčule prezentacija projekta Tjedan zaljeva Morbihan ,koji se odnosi na sudjelovanje Hrvatske kao specijalno počašćenog gosta na jednom od najvećih festivala mora u Europi.Prezentaciju su održali predsjednik Plamenko Bavčević i tajnik Saša Lukić udruge za promicanje hrvatske maritimne kulture CRONAVES iz Splita. Oni su kazali da će se prezentacija hrvatske maritimne baštine, kulture i turizma na festivalu pomorstva, međunarodnom kulturno-turističkom događaju održati od 11. do 17. svibnja 2015. Godine na području zaljeva Morbihan. Na festivalu jedna država ili njena regija imaju status "specijalno počašćenog gosta". Nakon Alpes maritimes 2007. godine, Walesa 2009., Baskije 2011, i Nizozemske 2013., Hrvatska će na slijedećem festivalu 2015. imati priliku predstaviti svoju maritimnu baštinu sa flotom brodova na moru, a na kopnu u svom maritimnom selu na rivi u gradu Vannes, svoju kulturu, tradiciju i turizam."Semaine du Golfe" okuplja plovila svih veličina i raznih pomorskih tradicija: jedro i veslo, mali tradicijski brodovi, klasične jahte, stari ribarski i radni brodovi,čulo se na predavanju, uz video projekciju područja Morbihan,gdje će mornare i posjetitelje ugostiti 16 luka. Flota hrvatskih povijesnih brodova sudionika festivala u Francuskoj će se oformiti do kraja listopada kada će započeti izrada navigacijskog programa festival. Korčula ima specifičan tretman u hrvatskom projektu - rekao je Saša Lukić, uz potvrdu predsjednika Bavčevića, da će s ovoga otoka najvjerojatnije poći lađa s posadom Žrnovskih galiota, leut iz Lumbarde i stariji brod iz Vele Luke. Na predstavljanju projekta su uz gradonačelnika Korčule i načelnika općine Lumbarda bili predstavnici Udruge “Žrnovski galioti”, Denis Andreis i Željko Županović iz Vele Luke (vlasnici gajete i leuta), Roko Markovina iz Lumbarde, istraživač pomorstva i brodogradnje te inicijator obnove leuta-trajte”Borac” iz Lumbarde izgrađenog 1945.g., kao i Goran Oreb iz kineziološkog fakulteta u Zagrebu.Bilo je dosta pitanja i govora kako Korčula ima što prikazati u Francuskoj, uz najstariju brodogradnju na Jadranu, alate, brodove, klape i kulinare, ali novac je bio najviše spominjan. Ovih 2000 kilometara do Francuske bi prema trošku trebali platiti putnici. Samo brod i četiri člana posade koštaju 25 tisuća kuna, dok je organizator u nedoumici zbog 6,5 tisuća eura za prijenos brodova uz šest šlepera. Zbog toga se i traže prijave do 30.listopada 2014.g. kako bi se zajednički formirali hrvatski predstavnici. Korčulani su zainteresirani, bio je konačni zaključak: ako se ne ode tamo i ne pokaže što imamo, volimo i cijenimo, neće biti ništa. Korčulanski je gradonačelnik zatražio od otočkih kolega da se razumljivo elaboriraju podaci o troškovima koji bi se stavili u proračun plana aktivnosti, koji ima financijske pokazatelje, naglasivši kako su mimo proračuna rezervna sredstva vrlo mala. Emil Brčić, predstavnik Žrnovskih galiota je upozorio da se mora postići dogovor s maratonom lađa iz Neretve, kako bi se izbjegli mogući nesporazumi u predstavljanju plovila. Za galiote su predstavnici CRONAVES kazali da će u Francuskoj biti više od tisuću tradicijskih brodova podijeljenih u različite flote (klase) koji će svakodnevno ploviti zaljevom te boraviti u različitim lukama i sidrištima. Tu će čast imati Udruga Žrnovski galijoti iz Korčule.Tekst i foto : Nikola Perić