60 godina Opatske Riznice Korčula

U sklopu obilježavanja Dana Grada Korčule i svetovine sv.Todora suzaštitnika Župe sv.Marka, sinoć (30.7.2014.)je u župnoj crkvi sv. Marka u Korčuli predstavljena monografija povodom 60.obljetnice otvaranja Opatske riznice svetog Marka u Korčuli.O knjizi koja sadrži podatke o zbirci opatske riznice,katedrale i crkvi grada Korčule,su govorili: don Frano Kuraja,korčulanski župnik,recenzent akademik Igor Fisković,te autori: prof.dr.sc.Nina Kudiš i doc. dr. sc. Damir Tulić.Kako je kazano,riznica je reprezentativni,ali ne izrazito muzealni,ambijent.Izložene su vrijedne slike najpoznatijih umjetnika,skulpture,crkveno srebro i ruho,pisani spomenici,ikone.Posjetitelji uživaju i u Modernom hrvatskom slikarstvu s kraja 19. te 20. st.(djela Miroslava Kraljevića,Mate Celestina Medovića,Ede Murtić i drugih),kao i zbirka graditeljskih i kiparskih crteža iz 17. st., poznatija pod nazivom "Korčulanska bilježnica".Od kiparskih djela treba spomenuti djela Ivana Meštrovića i Frana Kršinića. Poseban je kuriozum nekoliko radova engleske provenijencije: tri alabasterna reljefa iz 15. st. te bjelokosni triptih kraljice Marije Stuart, datiran približno u 1600. g. Izložene su i zavjetne pločice, medalje i pečati, stare crkvene knjige i kodeksi od 12. do 18. st., među kojima se ističu "Korčulanski kodeks" i notni neumatski zapis, oba iz 12. st. te bogata numizmatička kolekcija u rasponu od helenizma do 20. st. Vrijedno je i liturgijsko posuđe te relikvijari,kao i crkveno ruho,misnice, plaštevi iz razdoblja 15.- 19.st. Od ostalih predmeta vrijedi spomenuti raskošnu kasnogotičku biforu iz radionice Marka Andrijića iz 15. st., biskupski tron s kraja 18. st., kao i grbove 36 korčulanskih biskupa (1300. - 1830.) te četiriju mitronosnih opata (1876. -1971.). U lapidariju su izloženi brojni fragmenti kamene plastike korčulanske katedrale iz 15. i 16. st.Izloženo je glineno i keramičko posuđe izvađeno s potopljene rimske galije iz 1. st. te s bizantskog broda stradaloga u brodolomu u 6. st. Tu je i zbirka kositrenoga i bakrenog posuđa i porculana iz vremena 16. - 19. st.Šezdeset godina postojanja Opatske Riznice sv. Marka u Korčuli je vrijedno prisjetiti se, a mlađe i upoznati, s poviješću nastanka ove, za Korčulu i Hrvatsku, značajne kulturne ustanove,rekao je korčulanski župnik,istaknuvši kako je don Ivo Matijaca bio postavljen za korčulanskog župnika 1950. godine,a na blagdan sv. Todora ustoličen za opata.Gotovo istovremeno s preuzimanjem pastoralnih dužnosti počeo je obnavljati katedralu i ostale gradske crkve koje su dugi niz godia bile zapuštene i neodržavane.Ubrzo potom započinje raditi i na osnivanju Riznice. Za to je trebalo najprije odabrati i urediti prikladan prostor, pronaći i sakupiti predmete, oštećeno popraviti, te konačno osmisliti uređenje i postav zbirke,dio je predavanja akademika Fiskovića.Don Ivo Matijaca je prijateljevao s nizom uglednih slikara, restauratora, povjesničara umjetnosti i sl. Ta su mu poznanstva omogućila da se uputi u vrednovanje umjetničke i kulturne baštine, ali da mu u namjeravanom značajnom poduhvatu mnogi od njih pomognu znanjem i iskustvom.Posebno treba istaći suradnju s dr. Cvitom Fiskovićem, tada ravnateljem Konzervatorskog zavoda u Splitu: on je kao povjesničar umjetnosti i znalac bogate baštine ovog područja rado i velikodušno pomagao osnutak Riznice,rekao je mladi korčulanin Damir Tulić,koji se je najviše angažirao na istraživanjima ove vrijedne povjesne zbirke i korčulanskih crkvi(dobio zahvalnost od predavača,posebno njegove profesorice a sada i suradnice Nine Kudiš).Drugo značajno ime hrvatske kulture, koje je također neposredno sudjelovalo pri stvaranju ove zbirke, je istaknuti slikar Ljubo Babić.Na molbu don Iva s oduševljenjem se prihvatio projekta postava korčulanske Riznice, koji su zajednički, temeljem prikupljenih predmeta, zasnovali i ostvarili.I brojni su Korčulani, doznavši za don Ivovu namjeru uređenja zbirke, darovali vrijedne obiteljske uspomene: pokućstvo, slike, porculan, i sl., tako da je Riznica ne samo crkveni nego i gradski kulturni prostor,koji je od sinoć obogaćen Zlatnom Biblijom,koju su župniku Korčule uručili:bivši gradonačelnik,Mirko Duhović i sadašnji Vinko Kapelina.(Nažalost,bez isprike,s njima i glasnogovornica gradonačelnika,su uz pjesmu katedralnog zbora napustili katedralu,i tako umanjili njihov mali dio ove svečanosti). O Zlatnoj Bibliji je govorio župnik don Frano Kuraja koja ima jedinstveni numeracijski broj,više od 300 reprodukcija ilustracija,zlatni obrez s uzorkom, luksuznu opremu u koži sa zlatnim ornamentima i pokrovom u ukrašenom drvenom kovčežiću s podstavom od baršuna. Biblija se lista rukavicama.Hrvatska naklada ovog luksuznog izdanja je 4000 primjeraka, a prvi primjerak poklonjen je Papi. Svaka knjiga broji 1068 stranica. Tekst i foto : Nikola Perić