Hoće li struja pojeftiniti zbog rekordne kiše? Neće!

Kada je HEP najavio poskupljenje struje od čak 20 posto 2012., jedan od argumenata bila im je činjenica da je ta godina bila rekordno sušna. Dvije godine kasnije u mnogim područjima Hrvatske spominju se rekordne količine oborina. Hoće li HEP zbog toga smanjiti cijenu struje? Neće!Iz ove nam kompanije kažu da je u prvih šest mjeseci ove godine u hidroelektranama ostvarena proizvodnja od 4,2 TWh, što je za 0,9 TWh manje nego u istom razdoblju prošle godine, u kojoj je ostvarena rekordna proizvodnja električne energije.U svoje statistike nisu uključili izrazito kišne ljetne mjesece. U lipnju je, prema podacima DHMZ-a, u srednjoj i južnoj Dalmaciji te na dijelu sjeverozapadne Hrvatske bilo kišno do ekstremno kišno. Hrvatska je pak na karti DHMZ-a za srpanj gotovo cijela 'zelena,' što znači da je mjesec bio kišan, a negdje su zabilježene i rekordne količine padalina. Velika količina padalina uzrokovala je pak pad prihoda od turizma u srpnju, u kojem su na nekim destinacijama zabilježena čak 24 kišna dana, donosi t-portal.U lipnju bilo tri do četiri puta više oborina od višegodišnjeg prosjeka za ovaj mjesec. U Dubrovniku je u srpnju bilo gotovo četiri puta više oborina od prosjeka, a u Zadru je palo deset puta više kiše od višegodišnjeg prosjeka. Od 1. lipnja do 31. kolovoza u Zagrebu je bilo čak 40 kišnih dana.U kolovozu je zelenom bojom označeno područje od Kvarnera pa sve do istočnih granica Hrvatske. Dojučerašnji predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić u kolovozu je pak izjavio da je 'kiša padala na krivim mjestima' jer je za rad hidroelektrana najbolje kad kiša pada u Bosni i Hercegovini i na nekim dijelovima dubrovačkog primorja. Zanimljiva je to izjava, posebice kada se u obzir uzme to da HEP ima hidroelektrane koje proizvode struju uz najmanji trošak u cijeloj Hrvatskoj, i to na Dravi, Kupi, Dobri, Cetini, Krki, Trebišnjici, Gackoj, Lici… Prema podacima DHMZ-a, na dubrovačkom je području, koje spominje Šerić, u srpnju palo tri do četiri puta više kiše od višegodišnjeg prosjeka za ovaj mjesec.Iz HEP-a nam nisu bili voljni pojasniti gdje bi to bilo dobro da pada kiša, no financijsko izvješće o njegovom poslovanju u prvih šest mjeseci pokazuje da mu je definitivno svanulo sunce. HEP grupa je u spomenutom razdoblju ostvarila čistu dobit od 1,28 milijardi kuna, gotovo dvostruko više nego lani u istom razdoblju.Naime blaga zima, a potom i obilne padaline, omogućile su HEP-u da glavnu uštedu ostvari na troškovima proizvodnje i nabave električne energije, smanjenih za čak 30,4 posto. Velika količina padalina omogućava pojačanu proizvodnu struje u hidroelektranama te smanjuje uvoz struje i znatno skuplju proizvodnju u termoelektranama.'Izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode omogućavaju intenzivnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama te smanjenje nabave električne energije na tržištu, kao i smanjenje proizvodnje u termoelektranama, odnosno nabavu i troškove energetskog goriva. S time su povezani poslovni i financijski rezultati HEP-a', kažu nam. Na pitanje hoće li zbog povoljnih hidroloških uvjeta sniziti cijenu, podsjećaju da su to napravili prošle godine. No tada je cijena struje spuštena za pet do sedam posto i to nakon ulaska nekoliko konkurenata na tržište.Tom je sniženju prethodilo poskupljenje od čak 20 posto u sušnoj 2012. 'Činjenica je da je hidrološka situacija povoljna. Za ovako kišovite godine mogućnost proizvodnje struje u hidroelektranama puno je veća. Lani je postignuta rekordna proizvodnja električne energije i nešto slično može se dogoditi i ove godine', kaže nam Damir Begović, energetski savjetnik i nekadašnji šef Uprave HEP-a.Kaže da hidrološki uvjeti najviše utječu na formiranje cijene električne energije. Na pitanje smatra li da bi Uprava HEP-a zbog velike količine oborina trebala sniziti cijenu, kaže: 'To je pitanje poslovne politike, no ovakav poslovni prihod daje priliku za donošenje takvih odluka.' tp