Tri godine Arhivskog sabirnog centra Korčula - Lastovo

Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo priredio je izložbu pod naslovom „Simbol srednjeg vijeka – pergamene obiteljskog fonda Arneri“, što se izvanredno dopalo sudionicima obilježavanja obljetnice 800. godišnjice početka kodifikacije Statuta grada i otoka Korčule. Izložba će biti otvorena do 31. listopada ove godine, napominje ravnatelj ASC Tonko Barčot, s kojim smo razgovarali o trogodišnjici rada centra. Nova zgrada se nalazi u Žrnovu, gdje je u 19. stoljeću u prizemlju bila potleušica, zatim dvorana bratovštine sv. Martina, a početkom 20. stoljeća se nadograđuje za potrebe OŠ i učiteljevog stana. Izgradnjom nove OŠ prostor je privremeno koristila PZ, da bi 2011.godine stara škola bila uređena i predana na korištenje ASC Korčula – Lastovo, gdje je spremište i najveći dio arhiva kapaciteta preko 2000 kubičnih metara, pokazuje Barčot.Iz tog vremena, do danas su preuzeli sve materijale iz Državnog arhiva u Dubrovniku, najvećim dijelom sudskog gradiva kao što je dokumentacija i gradivo Općinskog suda u Korčuli, za područje otoka Korčule i Lastova. Preuzeli su veliku količinu nesređenih spisa iz starog korčulanskog spremišta u bivšoj knjižnici, čije je gradivo bilo i stradalo u Drugom svjetskom ratu, kojega je 1944. spasio dr.Vinko Foretić. - Polako dokument po dokument se slaže u njegovu cjelinu, uglavnom sređujemo 19. stoljeća spisa prve austrijske, engleske i francuske vlasti na otoku - kaže Barčot. Nažalost, mnogim naporima nije se uspjelo dopremiti gradivo iz mletačkog razdoblja, koje je još uvijek u Državnom arhivu u Zadru. S izložbom iz plemićke obitelji Arneri, njihova obiteljska pisana ostavština otkupljena je 1967. godine i predstavlja jedan od najvažnijih fondova ASC i uopće obiteljskih ostavština u RH. - Najvrjedniji dio fonda je zbirka pergamena (neštavljena životinjska koža koja je istisnula papirus)- ističe Barčot, pokazujući najstariji zapis obitelji Arneri iz 1327. Godine.Od 100 sačuvanih primjeraka većina datira iz 15. stoljeća, što govori i o toj obitelji i životu komune. U centru, uz ravnatelja Barčota rade dvoje arhivista, jedan arhivski tehničar i domar, i kako zaključuje ravnatelj, dobro su ekipirani, uz potrebnu digitalnu tehniku. Češće imaju i prigodne izložbe, posebno su stručno obradili „Prešućeni rat“ s podacima o poginulima u Prvom svjetskom ratu. Obilazili su Pelješac i Korčulu, župne urede, privatne arhivske zbirke, Dubrovački arhiv, sve je sortirano i spremno za tisak u posebnoj knjizi. U arhivu ima puno zanimljivih dokumenata, među kojima Barčot pokazuje prikupljene dokumente za ime Douglas Chandler. U Drugom svjetskom ratu je bio novinar National Geographica, ali i špijun njemačkog rajha, koji je sa suprugom u Korčuli obavljao zadaće za svog naručitelja, odakle je vodio propagandu za područje Amerike. Na policama je puno izvornih dokumenata, koja starija od 30 godina po službenoj dužnosti dostavljaju lokalne samouprave. Ima i dosta donacija gradiva, jedino se ne prakticira otkup zbog ekonomske krize. - Najveći broj posjetitelja traži sudsko gradivo poput ostavinskih presuda, agrarnih čestica, za rješavanje imovinsko pravnih poslova. Češće dolaze ljudi koji se bave poviješću, znanošću i češći su gosti učenici – rekao je Barčot.Tekst i foto : Nikola Perić