Hajdaš Dončić: Zaludu vam referendum, autoceste će u koncesiju

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić dao je intervju za Slobodnu Dalmaciju u kojem se između ostalog osvrnuo o monetizaciji autocesta.Što će biti s dionicama autocesta u izgradnji?- Ako govorimo, primjerice, o dionici autoceste do Ploča, ići će uskoro natječaj za onih kilometar koliko je potrebno izgraditi do luke Ploče. Autocesta Zagreb-Sisak izgrađena je do Lekenika i to će biti pušteno u promet u studenome.Ministarstvo koje vodim prvi put je izradilo prometnu strategiju koja suzbija megalomanske ideje. Kako? Prije svega, mijenja se izvor financiranja, nema više uzimanja kredita i grabljenja u proračun, nego su izvori 100 posto novac Europske unije. Nema više gradnji “katedrala u pustinji”, kako ekonomska teorija naziva zamisli da svaki grad mora imati zračnu luku, autocestu ili superbrzu prigradsku željeznicu.Bilo je krajnje vrijeme da se to zaustavi jer nama u nadolazećim godinama na naplatu dolaze i glavnice preuzetih kredita za infrastrukturne projekte, a ne samo kamate, kao do sada. Znači, slikovito rečeno, nećemo od proračunskih 100 više odvajati 10 za otplatu kredita, nego 20. Negdje će se morati uzeti u proračunu.Može li raspisivanje referenduma o autocestama, kao i eventualni njegov uspjeh u samom izjašnjavanju građana protiv monetizacije, zaustaviti stavljanje autocesta u koncesiju?- Ne može. Postoji zakon koji se provodi, postoje obveze prema Europskoj uniji.Može li uspjeh referenduma nanijeti političku štetu opciji kojoj pripadate?- To da. Onda je ključno pitanje koja je veličina te štete.Protiv monetizacije su se udružili krajnja ljevica i krajnja desnica, što je prvi put da su se na istim stajalištima našli oko nekog pitanja i to je sociološki zanimljiv moment, jer su se udružili iz posve različitih motiva.Udruge koje zastupaju lijeva svjetonazorska stajališta misle da se bore protiv loših poteza neoliberalnog kapitalizma, jer monetizaciju tako tumače, a desnica igra na nacionalne osjećaje kako bi u idućoj godini stekla bolje pozicije u izbornoj utrci. Ni jedni ni drugi se u konačnici ne zalažu za interes građana.Cestarski sindikat je jedini koji uistinu ima interes od zaustavljanja projekta monetizacije, jer ne želi nikakvu promjenu svojih pozicija kakve desetljećima drži na sindikalnoj sceni, a temeljem činjenice da je sindikat javnih poduzeća.S druge strane, nemaju razloga strahovati jer ćemo budućeg koncesionara obvezati na zadržavanje postojećih prava zaposlenika HAC-ONC-a na dulje razdoblje, a ta su prava vrlo visoka, bolja od onih koje imaju naši profesori u školama.Zašto imate tako malo pristaša za ideju monetizacije?- Zato što je to pitanje građanima prezentirano na razini nacionalnih interesa i organizatori kampanje za referendum istupaju u javnosti s nizom podataka koji nisu utemeljeni na činjenicama, nisu racionalni, nego ulaze u sferu iracionalnog i sferu zastrašivanja tako da ljude tjeraju da razmišljaju na emocionalnoj, a ne racionalnoj razini.Slažete li se da autoceste nisu samo matematika?- Hrvatska je dugo željela autoceste i ta je emocija prisutna, i ona je neosporna. No, monetizacijom autoceste neće postati vlasništvo koncesionara, one su neotuđivo vlasništvo Hrvatske. Privatni koncesionar dobio bi samo pravo na upravljanje i održavanje, a mi s jednokratnom koncesijskom naknadom možemo na najbezbolniji način riješiti dug po kreditima kojima su autoceste sagrađene.Autoceste su naše i ostat će naše, kao i dug koji je također naš i nitko osim nas ga ne može vratiti. I to je ono što možda građani odbijaju - biti racionalni i imati povjerenja da ćemo ovaj postupak provesti u njihovu i interesu Hrvatske.Tome pridonose i loša iskustva u prošlosti, jer, kao što svi znamo, upravo je kroz gradnju autocesta najviše novca odlazilo u privatne džepove. To pitanje treba rješavati hrvatsko pravosuđe neovisno o koncesiji ili nekoncesiji.No, i za to, kao što znamo iz drugih slučajeva, treba vremena, a mi kredite moramo platiti danas. Da nemamo kredite, a krediti iznose četiri milijarde eura, odnosno 30 milijardi kuna, tvrtke HAC i ARZ bi s prihodima od cestarine poslovale pozitivno i o monetizaciji uopće ne bismo razgovarali.U većini rasprava o ovoj temi umanjuje se značenje ili potpuno izostavlja dio iz plana monetizacije koji se odnosi na činjenicu da se dio trošarine na benzin koji je sada prihod HAC-a ostavlja u proračunu. To je 60 milijardi kuna namijenjenih za ulaganje u održavanje i gradnju županijskih i lokalnih cesta koje građani svakodnevno koriste i puno su im važnije od autocesta.Također je istaknuo da sve studije za aplikaciju kojom će se od Europske unije tražiti sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta imat će najranije u ožujku zato što je takav postupak kada se traži sufinanciranje Europske unije. Natječaj za izvođače radova na Pelješkome mostu u idealnim uvjetima mogao bi ići koncem iduće godine.Vedran Marjanović/Slobodna Dalmacija