Tajne Mediterana izlaze na svjetlo dana - Kopila

Početkom rujna u Velu Luku su došli arheolozi iz Hrvatske i svijeta s planom nastavka arheoloških istraživanja na lokalitetima Vela Spila pored Vele Luke, Žukovica pored Račišća i Kopila pored Blata.Tijekom lanjskih istraživanja nekropole prapovijesnog gradinskog naselja Kopila iznad Blatskog polja na Korčuli postalo je očito da je riječ o jednom od najvrednijih doprinosa proučavanju domorodačkih zajednica i njihovih doticaja s grčkim doseljenicima na Jadranu u stoljećima koja prethode rođenju Krista. To razdoblje je do sada bilo izuzetno loše istraženo prvenstveno jer je u prošlim desetljećima velika većina pažnje usmjeravana na grčke koloniste, njihove gradove i kulturu, a zajednicama lokalnih Ilira nije pridavana veća pozornost. Istraživanja na Kopili pokazala su neopravdanost takvog razmišljanja i iznimno visok doseg civilizacijske razine pojedinih naselja domorodačkog stanovništva.- Ovogodišnji cilj je bio otvoriti što veću površinu kako bismo dobili tlocrtni plan čitave nekropole. Znamo kako izgledaju nekropole željeznog doba, međutim, ovakva kompleksna struktura do sada nije poznata. Ovdje se radi o složenom tlocrtu jedinstvenog arhitektonskog sklopa građenog od velikih kamenih blokova položenih tako da oblikuju kružnicu ili na kružnicu ''nalijepljene'' lučno zaobljene zidove. Tek će naredna istraživanja pokazati cjelovitost i međusobnu povezanost struktura, ali već sada smo sigurni da monumentalna arhitektura nema paralela na jadranskoj obali pa ni na njenom zaleđu - kaže docent dr. sc. Igor Borzić sa Sveučilišta u Zadru.- Istraživanja se za sada većim intenzitetom obavljaju samo na nekropoli, ali već terenskim pregledom barem četiri hektara prostranog naselja uočavaju se mjestimično očuvani ostaci nekadašnjih nastamba, te ulomci mnoštva uporabnih predmeta poput kuhinjskog posuđa, antičkih amfora i pitosa, metalnih predmeta i sl. Iznad naselja dominira akropola, sa sjeverne strane branjena s dvije snažne kule povezane stotinjak metara dugim zidom. Znatna prirodna padina na južnoj i istočnoj strani samo je dodatno ojačana usuho složenim velikim kamenim blokovima - razjašnjava voditelj arheološke kampanje na otoku Korčuli dr.sc. Dinko Radić.- Obližnje plodno i prostrano Blatsko polje, sa stalnim izvorom vode, osiguravalo je dobre i sigurne životne uvjete, a položaj na dominantnoj uzvisini sa koje pogled seže sve od Visa, Hvara pa gotovo do ušća Neretve, pružao je mogućnosti nadzora nad Pelješkim kanalom pa se Kopila pokazuje važnom točkom nadzora nad jadranskom plovidbom i kontrolom ondašnjih plovnih putova. Upravo ta komponenta će se na najbolji način pokazati na ove godine istraživanom groblju. Ono što upada u oči je apsolutna dominacija grčkog (helenističkog) posuđa nad onim lokalnim, ustvari izgleda da se lokalno proizvedene posude kao grobni prilozi ni ne koriste. Veliki broj raznih čaša za vino (skifosi, kantarosi) te nešto manje vrčeva, posuda za mirise, kadionica i drugih vaza uglavnom su razbijane tijekom višekratnih ukopa, ali i u vrijeme djelomične devastacije nekropole od strane nepoznatih ''arheologa amatera'' u 19. stoljeću. Gdje su se nalazile radionice u kojima je proizveden nakit od staklenih perlica različitih boja i oblika, odakle su Iliri dobivali jantarne ogrlice, srebrne i brončane fibule, ukrasne igle i slične često nalažene predmete – biti će predmet analiza i istraživanja koja su u tijeku. Isto vrijedi i za veću količinu ulomaka korodiranih željeznih mačeva, bodeža i vrhova koplja - dodaje Radić.- Istraživanja Kopila 2012.–2014. usmjerena su na razvučenu kamenu gomilu promjera tridesetak metara. Ono što se može istaknuti kao značajan ovogodišnji doprinos poznavanju nekropole je otkriće da ta ''gomila'' nije jedina, a čitav okolni prostor površine oko jednog hektara je od okolnog zemljišta odvojen visokim prirodnim zidom, te tako čini jedinstven temenos, odnosno ograđen plato na uzvisini iznad Blatskog polja, posvećeno mjesto koje je bilo središte kultnog života na Korčuli.- Kao jednu od specifičnosti Kopile možemo spomenuti dječju grobnicu ili prostor gdje se tijekom barem jednog stoljeća ukapalo tek rođenu djecu. Broj dječjih ostataka istraživači procjenjuju na pedesetak, uz napomenu da se za dio slabo sačuvanih ostataka pretpostavlja da pripadaju fetusima pa bi broj mogao biti i veći - kaže arheolog Radić.Istraživanja nekropole Kopila nastavljaju se i naredne godine, a šira javnost će dio predmeta, kao i nalaza nađene tijekom 19. st., moći vidjeti na jesen 2015. na izložbi pod nazivom ''Korčula prije Krista'', koja će biti postavljena u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Nakon toga eksponati će biti trajno izloženi u Blatu, a prostor Kopile bi trebao biti pretvoren u uređeni arheološki park.Dina Cahun