Nevjerojatan nalaz velikog broja dječjih kostiju

U organizaciji Općine Blato, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, i ove godine nastavljena su istraživanja nekropole Ilirskog naselja Kopila, smještenog na sjevernom rubu Blatskog polja na Korčuli. Nakon obavljenih terenskih radova slijedi onaj dugotrajniji i složeniji dio posla, a to su različite specijalističke analize koje će rezultirati temeljitijim uvidom u pojedine segmente života nekadašnjih stanovnika ovih krajeva.Danas je suvremena arheološka istraživanja teško zamisliti bez multidisciplinarnog pristupa i koordiniranog rada niza stručnjaka, od onih koji se bave ostacima prehrane, nekadašnjom klimom, biljnim svijetom, vrstama alatki, korištenim sirovinama, načinom izrade i ukrašavanja posuđa itd. Jedna od važnih karika u tom procesu su ljudski ostaci koji nam iscrpno mogu ''pričati priču'' o nekadašnjem životu, životnim uvjetima, načinu prehrane, demografiji, općenito o gotovo svim aspektima ljudskog života i rada. Naravno, potrebno je znati ''čitati'', odnosno biti educiran u tajne forenzike, tafonomije, analize stabilnih izotopa, DNK analiza i svega onoga što može pomoći u rasvjetljavanju dosad nepoznatih aspekata iz života davnih stanovnika.To su razlozi zbog kojih su ove i protekle kampanje istraživači Kopile, dr. sc. Dinko Radić i dr. sc. Igor Borzić, posebnu pažnju usmjerili prema Grobnici br. 1, koja je zbog obima posla, ali i loših vremenskih uvjeta, istraživana tijekom dviju arheoloških kampanja, u jesen 2013. i ljeti 2014.Dosadašnja iskustva vezana iz poznavanje ukapanja na jadranskim prostorima u prvim stoljećima prije Krista redovito su ukazivala na grobove ili grobnice u kojima su polagani pojedinci ili nekolicina vjerojatno srodnika. U grobovima su česti i prilozi, odnosno predmeti kojima su se stari iliri služili u ovom životu (nakit, oružje, posuđe…).Kosti iz Groba 1 s nekropole Kopila su nakon iskapanja poslane na analizu u Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu, odnosno dr. sc. Davorki Radovčić, ekspertici za ljudske ostatke iz minulih vremena. Vrijedi spomenuti da je ova samozatajna znanstvenica prošla istu edukaciju u Americi kao i popularna Bones, ali kako sama kaže ne želi se baviti forenzikom.- Grobnica 1 je iznimka, jer nalazi kostiju ukazuju da je u njoj bilo položeno više od dvadeset djece, uglavnom perinatalne dobi (malo prije i malo poslije rođenja), a samo jedno ili dvoje djece su bili stari do dvije godine. Kako su analize u tijeku, ustvari tek su na početku, za očekivati je da će se broj identificiranih osoba još povećati. Ovakvi nalazi pružaju mogućnost demografskim istraživanjima domorodačkih, predrimskih zajednica, o čemu do sada nemamo nikakvih podataka. Ono što nas sada zanima je, među ostalim, vremensko razdoblje korištenja grobnice što bi nam moglo pomoći u pružanju odgovora radi li se o nekom katastrofalnom događaju, zaraznoj bolesti ili je tradicija ukopa zahtijevala da se djeca mlade dobi pokapaju u jednom grobišnom mjestu? Grobnicu su kolege datirale približno u kraj 2. i početak 1. stoljeća prije Krista, a sudeći prema preliminarnom datiranju nekoliko desetaka priloženih helenističkih čaša, grobnica je mogla biti korištena stotinjak pa i više godina.- Moram reći da je nevjerojatno da je pronađen ovakav značajan materijal. To je dosta rijedak nalaz. Ovakav broj djece pokopane na jednom mjestu je rijedak slučaj u europskim okvirima. Sličnih primjera je malo, na primjer u Kartagi je pronađeno preko 300 urni djece mlađe dobi. Iz toga su neki znanstvenici razvili teoriju da se tu radilo o žrtvovanju djece, jer izgleda da je u punskoj tradiciji postojao običaj ritualnog žrtvovanja muške djece bogovima.- Za sada ne vidim patološke promjene na kostima, a kada dobijemo točno definiranu vremensku dubinu vidjet ćemo radi li se na Kopili o normalnom mortalitetu djece juvenilne (perinatalne) dobi. Primjer s ukopima samo dječjih skeleta zabilježen je i u Engleskoj, s tim da se pretpostavlja da su u taj grob pokapana neželjena djeca. Ne mislim da je i kod nas ista situacija, ali do konačne interpretacije predstoji još niz detaljnih istraživanja, zaključila je Radovčić.- Cijela priča o Kopili nadilazi lokalni značaj. Tu nalazimo vrijedan autohtoni materijal koji ćemo nakon završene analize moći staviti u povijesni kontekst razvoja Korčule. Radi li se o ostacima Ilira ili Grka, je li dolazilo do njihovog miješanja. Na ta, ali i na niz drugih pitanjima odgovore će moči dati jedino DNK analize. DNK iz drevnih populacija nije tako jednostavno analizirati, za to treba imati dovoljno iskustva i posebne laboratorije, kakve imaju naši suradnici u Dublinu pa ćemo njima poslati dio nađenih dječjih kostiju - ističe Radovčić.Tijekom zanimljivog i poučnog razgovora doznali smo da su na korčulanskim lokalitetima nađeni brojni ljudski ostaci u rasponu od srednjeg kamenog doba pa sve do antike. Radovčić ima volje, snage i nadasve znanja suočiti se sa znanstvenim izazovom njihovog proučavanja, pa u budućnosti možemo očekivati nova značajna otkrića i saznanja.Dina Cahun