Bolonjski modeli za dubrovačke naručitelje: Pala sv. Mateja Evanđelista Pellegrina Brocarda

„Bolonjski modeli za dubrovačke naručitelje: Pala sv. Mateja Evanđelista Pellegrina Brocarda“ naziv je predavanja dr. sc. Tanje Trške koje će se u suorganizaciji Dubrovačkih muzeja i gradske Župe Velike Gospe održati u srijedu, 26. studenoga u 19 sati u Kneževu dvoru.Pala sv. Mateja Evanđelista bila je izložena na izložbi „Luka i Antun Sorkočević – diplomati i skladatelji“, pa je ovo izvrsna prilika da se ovo djelo, inače smješteno iza spomen ploče Ruđeru Boškoviću u Katedrali, detaljno razgleda te da, u sklopu predavanja, dobijemo detaljne informacije o tome kako je nastalo, po kojem je modelu rađeno, ali i o tadašnjim umjetničkim strujanjima u Italiji, kao i ukusu naručitelja koji je, prema riječima dr. Trške, do tada ipak bio vezan za lokalnu slikarsku tradiciju.Riječ je o potpisanom i datiranom djelu ligurskoga slikara Pellegrina Brocarda, nastalom 1558. godine po narudžbi Stjepana Sorkočevića kao zavjet njegova brata Pavla. Pala je danas smještena u Katedrali, a prema predaji nekoć se nalazila u kapeli Miha Pracata na Lopudu, odakle je premještena u novoizgrađenu baroknu prvostolnicu. Uz fresko oslik nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu jedino je poznato slikarsko djelo Pellegrina Brocarda.- U ovom se djelu ogleda slikarevo poznavanje suvremene talijanske produkcije i preuzimanje konkretnih likovnih modela. Za Palu sv. Mateja Evanđelista su kao predlošci poslužila djela Perina del Vage, točnije tondo Sv. Obitelji, nekoć u vlasništvu bolonjske obitelji Bovio, a danas dio zbirke Liechtenstein Museuma u Beču, te izgubljeni crtež Sv. Marka Evanđelista istog umjetnika, poznat po bakrorezu bolonjskoga grafičara Giulija Bonasonea. Preuzimanje upravo tih modela, odnosno bolonjsko podrijetlo predložaka, može se povezati s Brocardovim mecenom Lodovicom Beccadellijem, dubrovačkim nadbiskupom koji u Dubrovniku boravi od 1555. do 1560. godine, a u čijoj je pratnji Brocardo došao u Grad – objasnila je dr. Trška.Dr. sc. Tanja Trška je zaposlena kao viša asistentica pri Katedri za renesansu i barok Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad na temu „Lodovico Beccadelli e le arti visive“ / „Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti“ obranila je 2014. godine na Scuola Normale Superiore u Pisi , čime je stekla međunarodni dvojni doktorat znanosti: Scuolae Normale Superiore i Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, s posebnim interesom za likovnu baštinu dubrovačkoga područja i kulturne veze s Italijom.d.v.