''Sorkočevići – posljednji izdanci intelektualnog sjaja Dubrovačke Republike''

Četvrti se put održavaju Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, manifestacije kojom najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija u Hrvatskoj građanima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 153 godine postojanja. Za javnost su i ovoga 25. i 26. studenoga otvorena vrata svih Akademijinih jedinica u Hrvatskoj, a osim obilaska radnog prostora, za posjetitelje su predviđeni brojni i raznoliki programi od predavanja, izložaba, promocija, do radionica, koncerata, projekcije filmova. Ovim povodom, uz program obilaska sjedišta Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, u renesansnom ljetnikovcu Petra Sorkočevića (Sorgo) u Lapadu, prof. dr. sc. Slavica Stojan, znanstvena savjetnica u Zavodu održala je predavanje pod naslovom ''Sorkočevići–posljednji izdanci intelektualnog sjaja Dubrovačke Republike''. Tema s kojom se na najljepši način nakon velikog izložbenog projekta Dubrovačkih muzeja posvećenog skladateljima i diplomatima Antunu i Luki Sorkočeviću, dvojici uglednika poznatog dubrovačkog vlasteoskog roda zaokružuje predavanjem profesorice Stojan. Riječ je o onim potomcima obitelji Sorkočević koji su živjeli i djelovali u 18. stoljeću u vremenu kada su u Dubrovačkoj Republici u usponu filozofske i znanstvene discipline, a čiji članovi ove obitelji daju vrijedan obol. Obitelj Luka i Miha Sorgo zaslužna je za otvaranje prve Ochijeve tiskare u drugoj polovici 18. stoljeća u kojoj je njihovom zaslugom tiskano i nekoliko vrijednih djela; jedan od njih je i autor gimnazijskog programa tadašnje jezuitske gimnazije, a Miho Sorgo zaslužan je za otvaranje djevojačke škole za pučanke. Antuna Sorga iznimno su privlačile znanstvene teme o kojima se raspravljalo u dvama poznatim obiteljskim ljetnikovcima u Rijeci dubrovačkoj zvanoj Skala i Mokošici, a pohodili su ih za ljetne žege brojni znanstveni uglednici među kojima Ruđer Bošković. Svi su Sorkočevići bili iznimni onodobni intelektualci koji su se bavili književnošću, znanošću, glazbom, diplomacijom, koji su obrazovanošću, otmjenošću, mecenatstvom privlačili u svome domu mnoge strane i domaće erudite i humaniste poput Alberta Fortisa, Đura Ferića ili Junija Restića, sažela je na kraju svoga predavanja s nizom zanimljivih i brojnih detalja iz života i rada dubrovačkih uglednika, ilustrirajući ga ciklusom tematskih dia projekcija.S.S.