Predstavljena knjiga “Meštrovica Marica Marinović”

U Domu kulture u Korčuli je večeras predstavljena knjiga “Meštrovica Marica Marinović”. U ime organizatora uvodne je pozdravne riječi uputio predsjednik korčulanskog ogranka Matice Hrvatske Lovre Botica,odmah pojasnivši znatiželjnoj publici da je Marica Marinović, živjela i radila u Korčuli kao učiteljica u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda. Također je istaknuo da je meštrovica lokalnim dijalektom učiteljica, kroz čiji je rad istaknuta važnost svih učitelja i nastavnika za ukupan razvoj društva.Autorica knjige je Tea Marinović, dok su odabrane tekstove iz knjige čitali Stanka Kraljević i Tonći Gatti. Marinović je prisjećanjem kazala da se već tri generacije u obitelji Marinović prenosi sjećanje na meštrovicu, prvu korčulansku školovanu nadučiteljicu koju su resile kvalitete kao što su bogoljublje, čovjekoljublje, domoljublje, istinoljublje, odricanje i spremnost na pomoć. Na 80 stranica, uz izvorne obiteljske dokumente i fotografije, autorica je u knjizi prikazala svoju tetu koja je pripadala Hrvatskom katoličkom pokretu koji je radio na preobrazbi i odgoju mladeži. Iz velikog broja sačuvanih knjiga na hrvatskom, talijanskom, njemačkom, francuskom i engleskom jeziku, prikazuje se društveni i kulturni život tadašnje Korčule. - Knjiga je da uspomena na tetu meštrovicu Maricu Marinović, sa željom da ostane zapisano i pohranjeno za buduće generacije obitelji Marinović, pa tako i njezina uspomena bude među nama - rekla je autorica knjige. Stanka Kraljević je sveobuhvatno u svom predstavljanju autorice i njezine tete Marice kazala zanimljive biografske podatke žene učiteljice, čiji je život Tea Marinović prikazala u knjizi na osnovu dokumentacije, osobne korespondencije i fotografija, tako nas autorica upoznaje s vremenom u kojem je živjela Marica “meštrovica”, te kako je uspjela ostvariti svoje planove i ostaviti trag u životu budućih naraštaja u obitelji, ali i u životu Korčule u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća. Predstavljena knjiga, bolje rečeno monografija posvećena životu i radu korčulanske učiteljice Marice Marinović u doba Hrvatskoga narodnoga preporoda kroz devetnaest poglavlja donosi niz podataka izvučenim marljivim radom iz pismohrana korčulanske obitelji Marinović, rekla je Stanka Kraljević.Marica Marinović(1864.-1935).je rođena 1. listopada 1864. godine u Korčuli u doba druge austrijske uprave u Korčuli, koja traje od 1815. do 1918. godine. Marica je nakon devet godina kao privremena, pa stalna podučiteljica postala 1896. učiteljicom – meštrovicom Ženske dvorazredne pučke učionice, a 1899. postaje nadučiteljicom. Na toj dužnosti ostala je do 1925. godine. Kroz detaljan opis osobnog života meštrovice kao učiteljice, knjiga detaljno donosi i opis njenog društvenog angažmanu u osnivanju i financiranju školske kuhinje, organiziranju kulturnog života te aktivnog sudjelovanja u korčulansko pjevačkom društvu Sveta Cecilja. Posebno poglavlje u knjizi posvećeno je njenom javnom dobrotvornom radu. Autorica je kroz niz podataka izvučenim marljivim radom iz pismohrana korčulanske obitelji Marinović donijela zanimljiv prikaz života i školstva u gradu Korčuli u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Prvi podaci potječu iz razdoblja kada s ustanovljavanjem druge austrijske uprave datira i prva pojava javnog školstva na našoj obali pa je ovo djelo tim još značajnije, rekla je Stanka Kraljević. Marica Marinović je utemeljila i godinama vodila Gospodarsku ulogu za pomoć siromašnim ženama i svećenicima. Predavala je katehezu. Nažalost, Marica je dugi niz godina teško bolovala i umrla u Korčuli 3. prosinca 1935. godine. Njezin sprovod i pokop je bio na groblju sv. Luke u Korčuli, rekao je predavač Tonči Gatti, pročitavši sačuvani posmrtni govor don Boža Depola, tadašnjeg vjeroučitelja i Maričinog kolege, koji je u cijelosti zabilježen u knjizi, kao i CD sa 226 izvornih dokumenata.U sklopu predstavljanja knjige, u atriju Doma kulture je otvorena izložba niz podataka iz pismohrane korčulanske obitelji Marinović, čiji je autor Tonko Barčot, gdje su posjetitelji s pažnjom gledali razne fotografije i dokumente, od računa, liječničkih uputnica do razglednica stare Korčule.Tekst i foto : Nikola Perić