StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetHRVATSKO PISMO ŽELJA ZA JUNCKEROV PLAN
Ne samo most, nego i plinovod od Splita do Dubrovnika
12. prosinca 2014. - 08:45
Sedamdeset i sedam projekata kojima Hrvatska želi uzeti 21,5 milijardi eura iz tzv. Junckerova plana, mediji su već proglasili zadnjom šansom za izlazak iz krize. Sve je to, naravno, tek popis želja, a od ukupno dvije tisuće prijavljenih projekata iz EU-a, prolaz će dobiti njih 760. Ukupna svota koja je na raspolaganju jest 315 milijardi eura!Iz poduže hrvatske liste odaslane bruxelleskom Djedu Mrazu, izdvojili smo one prijedloge koji se odnose na Dalmaciju, a vrijedni su, procijenjeno je, oko milijardu i pol eura.Kad znamo da se samo za projekt “Zagreb na Savi” i LNG terminal u Omišlju traže dvije milijarde, lokalpatriotski možemo sitničariti da je ono što je, prema mjestu rođenja i podrijetla, najdalmatinskija Vlada prosila za rodni kraj – malo, ali to je samo dojam, i to pogrešan. Prijavljeni projekti iz Dalmacije su razvojni, i kad bi se barem dio njih realizirao, lakše bi se disalo.S druge strane, u Ministarstvu regionalnog razvitka i europskih fondova Splićanina kninskih korijena Branka Grčića tipovali su na sigurno, jer su prijavljeni projekti koji su u Dalmaciji već duže vrijeme prepoznati kao prioritetni, poput, recimo, pelješkog mosta za koji od EU-a “žicamo” 370 milijuna eura.Ajmo redom. Nova multimodalna platforma Split – što laiku neće značiti puno ako ne spomenemo da je riječ o radovima na cestovnoj zaobilaznici i trajektnoj luci – projekt je za koji Vlada potražuje 210 milijuna eura, a njegovom bi se realizacijom u konačnici mogla oživotvoriti i splitska istočna obala o kojoj je u kampanji puno govorio splitski gradonačelnik Ivo Baldasar.Ništa manje zanimljiv nije ni projekt cestovne poveznice između Ravče i Drvenika, vrijedan 110 milijuna eura, kojim bi se riješio veliki problem trajektnog pristaništa u Drveniku, u kojem, za vrijeme kupališne sezone, brodovi ugrožavaju sigurnost kupača, pa je tek zahvaljujući pukoj sreći nekoliko puta izbjegnuta tragedija.Da je Dubrovnik grad s najvećim turističkim potencijalom, prepoznato je prijavljivanjem projekta obnove zračne luke u Čilipima, što bi stajalo 200 milijuna eura, dok bi obnova putničkog terminala u Resniku, s obzirom da je kaštelanska zračna luka ovog ljeta rušila sve rekorde, stajala 60,3 milijuna eura.I Zadranima, koji na svom malom aerodromu rado primaju low coast kompanije, zahvaljujući kojima raste broj stranih gostiju u Dalmaciji, s 36,6 milijuna eura obnovila bi se i produljila pista. U Biljanima Donjim, u Ravnim kotarima, za 57 milijuna eura podignuo bi se centar za gospodarenje otpadom za sjeverni dio Dalmacije.Budu li oni koji odlučuju o planu predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera milostivi, neće nam više zaudarati ni smeće s pretrpanoga Karepovca, a i Makarani bi mogli riješiti problem gdje ubuduće odlagati silne škovace koje “proizvede” turizam. Lećevica je, naime, konačno prijavljena kao mjesto gdje bi se, stigne li europski novac, gradio suvremeni centar za gospodarenje otpadom, što će stajati 59 milijuna eura.I jadransko-jonski plinovod, čiji krak završava u Dugopolju, zahvaljujući novcu iz europske blagajne mogao bi se pružiti do Splita, Zagvozda, Ploča, Dubrovnika i Dobreča. Vrijednost radova, prema priloženoj projektnoj dokumentaciji, jest 330 milijuna eura.Dubrovčani su dobili šansu izvući novac kojim bi se konačno na adekvatan način osiguralo i opskrbu električnom energijom hrvatskoga juga i izbjeglo “iskakanja” iz električne mreže. U drugu fazu gradnje hidroelektrane Dubrovnik, bude li sreće u dalekom Bruxellesu, uložit će se 173,3 milijuna eura.Bez obzira što se prijavljeni projekti koje smo izdvojili na prvu ne moraju činiti presudnima za približavanje ove regije modernoj Europi, i brojni drugi projekti koji je Zagreb kandidirao posredno se tiču Dalmacije.Tako se samo za razvoj regionalnih ili lokalnih kanalizacijskih projekata traži tri milijarde eura, a s obzirom da znamo koliko gradova i općina u Dalmaciji nema tu vrstu infrastrukture, kad bi se plan amenovao u Bruxellesu, dio bi novca kapnuo i s ovu stranu Velebita. No, živi bili pa vidjeli, puno smo se obećanja naslušali, a i izborna godina, u kojoj se uvijek nemilo laže, tek što nije počela.SAŠA LJUBIČIĆ/SLOBODNA DALMACIJA