StoryEditorOCM
KulturaPROGRAM DUBROVAČKIH MUZEJA
Izložba rimskog carskog novca
18. prosinca 2014. - 11:00
Dubrobvački muzeji će u Kneževom dvoru sutra navečer otvoriti pretposljednju ovogodišnju izložbu "Rimski carski novac“. Autor izložbe je Darko Milošević, a autorica likovnog postava Ivona Michl, ianče kustosi Arheološkog muzeja.Kako doznajemo, izložbom „Rimski carski novac“ bit će prezentirani primjerci novca iz fundusa Muzeja od osnutka Carstva i prvog cara Oktavijana Augusta pa sve do primjeraka novca cara Valentinijana II. s kraja 3 stoljeća. Riječ je o ukupno 52 primjerka novca, od kojih su 48 kataloški obrađeni, a poredani su po vremenu kovanja, od Augustova srebrnog denara do Valentinijanove majorine.- Većem dijelu izložene građe ne zna se podrijetlo jer je jedan dio stigao donacijama, dok je drugi pronađen u istraživanjima koja su različita kulturna društva provodila po dubrovačkom kraju početkom prošlog stoljeća. Međutim, pretpostavlja se da većina novca potječe s dubrovačkog područja od Stona do Cavtata, odnosno nekadašnjih Stagnuma i Epidauruma– kaže autor izložbe Darko Milošević i naglašava da će nam „i takvi, izvan arheološkog konteksta, svojom relativnom brojnošću jedne skupine prema drugoj i zanimljivom ikonografijom, mogu dati sliku minulih razdoblja“.Numizmatička građa Arheološkog muzeja dosad nije bila sistematizirana i valorizirana jer je Zbirka formirana tek nedavno. Zbirka se sastoji od manjeg broja grčkih, helenističkih, republikanskih rimskih kovanica i novca ilirskih vladara, dok se najveći dio kovanica odnosi na rimsko carsko razdoblje. U drugoj je skupini novac bizantskih vladara te pojedini primjerci ranosrednjovjekovnih kneževina i gradova država susjednoga talijanskog poluotoka.- Nalazi nam, u neku ruku, u osnovnim crtama daju sliku naseljenosti i društvenog razvoja našeg kraja prije dvije tisuće godina. Stoga je ukupni fundus Zbirke znakovit: u manjoj su mjeri grčki, ilirski, helenistički i republikanski elementi nazočni na južnom Jadranu, dok se najveći razvoj očituje u doba srednjeg i kasnog Carstva, odnosno od 2. do 3. i 4. stoljeća. Djelomice je to tako zbog prirodnog porasta stanovništva gradova južnog Jadrana i širenja trgovačke mreže, a djelomice zbog deprecijacije valute, što je za posljedicu imalo pojavu veće količine bakrenog i brončanog novca u kasnom razdoblju Carstva – objašnjava Milošević.Osim za lakše trgovanje, Rimljanima je novac služio i kao sredstvo državne promidžbe. Njime su se najlakše i najbrže promicali lik cara, njegova djela i podvizi. Koji su carevi sa svojim podvizima dospjeli do naših krajeva bit će moguće saznati u Kneževu dvoru sve do 28. veljače 2015. godine, kad je planirano zatvaranje izložbe.