Predstavljanje međunarodne suradnje na projektu od nacionalnog i međunarodnog značaja

U Galeriji Klovićevi dvoru održat će se sutra, 5. veljače, s početkom u 11 sati, konferencija za novinare na kojoj će biti predstavljen projekt izložbe “Korčula prije Krista”, planirane za rujan 2015. Radi se o međunarodnoj suradnji na velikom projektu od nacionalnog i međunarodnog značaja u koji su uključeni: Dubrovačko-neretvanska županija, općine Vela Luka, Blato, Grad Korčula, Lumbarda i Smokvica, turističke zajednice i uredi otoka Korčule i Ministarstvo kulture RH. Novinarima će projekt predstaviti: Nikola Dobroslavić - župan Dubrovačko-neretvanske županije, mr. sc. Vesna Jurić Bulatović - pomoćnica ministrice kulture i autori projekta: dr.sc. Dinko Radić – Centar za kulturu Vela Luka, dr.sc. Jadranka Mauch Lenardić – Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, HAZU, prof.dr.sc. Stašo Forenbaher – Institut za antropologiju Zagreb, prof.dr.sc. Preston Miracle – Department of Archaeology, University of Cambridge, UK i voditeljica projekta Jasmina Bavoljak - v. d. ravnateljice Galerije Klovićevi dvori. Jedan od autora projekta je i dr. sc. Igor Borzić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, no radi obveza sutra neće sudjelovati na ovoj konferenciji. Postav izložbe će realizirati prof. Nedjeljko Mikac.Svrha ovog zahtjevnog projekta je, osim javnog prikazivanja dosadašnjih istraživanja i predmeta pronađenih prevenstveno u Veloj spili, Žukovici i na Kopili, i očuvanje i zaštita istoga kao nositelja identiteta hrvatske povijesti i kulturnog izričaja. Otok Korčula na ovaj način se svojevrsno „brandira“ kao lokacija za kulturni turizam tijekom cijele godine, dok je dugoročni cilj otvaranje stalnog muzejskog postava na Korčuli.Otok Korčula, duboko uronjen u svoj sredozemni ambijent, zbog položaja, ali i povijesti jedna je od žarišnih točaka gdje je nastala zapadna kulturna misao i gdje se razvio naš današnji vrijednosni sustav. Vela spila je višeslojni arheološki lokalitet. Mnoštvo tragova života Velu spilu čini jedinstvenom vremenskom kapsulom u čijoj su unutrašnjosti arhivirani podaci o epohama i razdobljima kroz koje je civilizacija brodila posljednjih dvadesetak milenija. Putovanje kroz naslage Vele spile je ujedno putovanje kroz vrijeme, odnosno kroz povijest ljudskog roda.Prvi ozbiljniji istraživač Vele spile bio je akademik Grga Novak, njega je naslijedio profesor Božidar Čečuk iz tadašnjeg Kabineta za arheologiju JAZU, koji je od 1974. kontinuirano istraživao špilju i radio na otkrivenom materijalu. U okviru Centra za kulturu u Veloj Luci 25 godina djeluje ''Arheološka zbirka'' koja koordinira radovima oko istraživanja, proučavanja i zaštite. Na čelu Zbirke je dr. sc. Dinko Radić i može se reći da od trenutka njegovog dolaska u Velu Luku započinje nov pristup arheološkoj baštini otoka. Rezultat toga je dvjestotinjak registriranih lokaliteta u rasponu od paleolitika pa da novijeg doba. U manjoj ili većoj mjeri istraživano je dvadesetak prapovijesnih gradinskih naselja, nekoliko špilja, niz gomila, više crkava, a osim u Veloj spili, intenzivni radovi i danas traju u špilji Žukovica i na nekropoli gradinskog naselja Kopila. Trenutno su u tim poslovima uključeni stručnjaci iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Zavoda za antropologiju iz Zagreba, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zadru, dijelovi Instituta Ruđer Bošković, dobra je suradnja s Rudarsko – geološko – naftnim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, Zagreb Department of Prehistoric Archaeology University of Cambridge te s više desetaka hrvatskih i stranih znanstvenih ustanova i istaknutih pojedinaca. Da nije bilo sustavnog znanstvenog rada uglednog arheologa Dinka Radića koji je uspio zainteresirati znanstvenike iz cijelog svijeta za sudjelovanje u arheološkim kampanjama na Korčuli, teško da bi se uspio organizirati ovako zahtjevan projekt na kojem zahvaljujući pronađenim arheološkim materijalima doktoriraju znanstvenici iz cijelog svijeta.Izložba će prikazati protok vremena zgusnut u napretku tehnologije i vrlo velikih promjena jadranskog reljefa, biljnog i životinjskog svijeta, zgusnute u skokove napretka tehnologije. U isto vrijeme, civilizacija neminovno napreduje. To je izazov koji se ne može riješiti bez suvremene tehnologije poput 3D animacije, glumaca i maketa pojedinih cjelina. U galerijskim dvoranama nizat će se međusobno povezane vremenske kapsule “povijesnim redosljedom” od paleolitika, mezolitika, neolitika, eneolitika, brončanog doba, željeznog doba pa do modernog doba.D. Cahun