Od dvije lažne diplome koje su prije nekoliko tjedana otkrivene na HRT-u, jedan slučaj je posebno bizaran, piše t-portal. Naime, osoba koja posjeduje falsifikat radila je na radnom mjestu koje uopće nije zahtijevalo fakultetsku naobrazbu, pa ni plaća nije bila u skladu s njome. Drugim riječima, diploma je služila samo za pokazivanje, a stvarne koristi nije bilo. Stoga postupak za naknadu štete u ovom slučaju neće biti pokrenut, a hoće li u drugom, još je upitno. O diplomama kojeg fakulteta se radilo, kao ni identitet osoba koje posjeduju krivotvorine, na HRT-u ne žele otkriti, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka.Premda se špekuliralo o tome da jedan od lažnjaka pripada do prije nekoliko dana visokopozicioniranoj osobi na Prisavlju, koja je sama otišla, na HRT-u kažu da su u oba slučaja vlasnici lažnjaka dobili izvanredni otkaz ugovora o radu i da su kazneno prijavljeni. Hoće li HRT, nakon što bude okončan postupak protiv njih, podignuti tužbu za naknadu štete, na Prisavlju još razmatraju.I dok je interna kontrola na Prisavlju pronašla tek dvije krivotvorine, u Zagrebačkom holdingu pronađeno ih je 306, od čega je 299 otpalo na srednjoškolske svjedodžbe, a sedam na fakultetske diplome. Najviše krivotvorina bilo je u ZET-u i Čistoći, a u gradskoj megatvrtki procijenili su da šteta koju su pretrpjeli iznosi 88,5 milijuna kuna. Svima su otkazali ugovore o radu.'Riječ je o čistoj matematici - koliko je netko proveo na nekom radnom mjestu i koliko je uvećanu plaću primao s obzirom na to koliko je trebao primati sukladno kolektivnom ugovoru. Primjerice ako je netko imao SSS, a godinama je radio kao VSS, zna se kolika je razlika i kolika je šteta', kazao nam je Pero Kovačević, pravnik po struci i voditelj revizije u ZGH-u.No, mogu li tvrtke u konačnici doći do novca za koji smatraju da su oštećene, drugo je pitanje i dug je put do toga. Jer nakon što se utvrdi da je netko imao lažnu diplomu slijedi podnošenje kaznene prijave policiji, a nakon toga na scenu stupa Državno odvjetništvo (DORH).Zapriječena zakonska kazna za krivotvorenje bilo kojeg službenog dokumenta kreće se od godine do pet godina zatvora, a posljednje dvije-tri godine u brojnim državnim i gradskim tvrtkama otkriven je niz lažnjaka. Najpoznatiji slučajevi, između navedenih, oni su iz Hrvatskih šuma, u kojima je nađeno 28 krivotvorina, a posebno zanimljiv slučaj bio je onaj Mate Štimca: on je primao savjetničku plaću u iznosu od 15 tisuća kuna, na raspolaganju mu je bilo vozilo 24 sata dnevno, na poslu je rijetko viđan, a imao je krivotvorenu diplomu Prometnog fakulteta u Zagrebu.Na posao, za razliku od Štimca, dolazio je Valter Krizmanić, bivši direktor Elektroistre, za kojeg se utvrdilo da ima lažnu diplomu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, zbog čega je početkom godine protiv njega podignuta optužnica u kojoj stoji da je HEP-u nanio štetu od ukupno 468 tisuća kuna dok je sebi pribavio nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 210 tisuća kuna u nešto manje od godine dana, koliko je bio direktor. Jedina kazna koja je zasad stigla obojicu je otkaz.