Skoro 40 posto Amerikanaca na rubu financijske propasti

Gotovo 40 posto Amerikanaca živi na rubu financijske propasti jer im ušteđevina za "crne dane" odgovara visini dugova po kreditnim karticama ili je manja od toga - rezultat je najnovijeg istraživanja internetskog portala Bankrate.Prema tom istraživanju, oko 24 posto Amerikanaca ima veće dugove po kreditnim karticama od spomenute ušteđevina za crne dane, dok ih 13 posto nema dugove po kreditnim karticama, ali nema ni ušteđevinu za izvanredne situacije. Iako Amerikanci nikada nisu bili posebno veliki štediše, posebno ne posljednjih desetljeća, mnogim radnicima teže je nego ikada prije staviti nešto sa strane, razlog čemu je podatak da je većina plaća posljednjih godina ostala nepromijenjena ili je manja. Najslabije plaćeni radnici u SAD-u jedina su skupina koja je lani zabilježila izrazitiji rast plaća, ali samo zahvaljujući povećanju minimalne plaće.- Ljudi nemaju dovoljno novca za neplanirane izdatke, a ako su im dugovi po karticama veći od ušteđevine, to je dvostruka nevolja te su u tom slučaju njihove opcije ograničene. U najtežoj situaciji su ljudi u dobi od 30 do 49 godina, što je vjerojatno zbog financijskih stresova koji pogađaju tu dobnu skupinu, poput izdvajanja za dječju štednju ili školarine, te hipoteke - ističe jedan od priznatijih ekonomista u SAD-u i glavni financijski analitičar portala Bankrate Greg McBride.Ipak, anketa pokazuje da je veći broj Amerikanaca u boljoj situaciji početkom ove godine nego što je bio 2014.: oko 58 posto zaposlenika ima veću ušteđevinu od dugova po kreditnim karticama, u usporedbi s 51 posto prošle godine. Uz to, približno četvrtina ih kaže da se osjećaju sigurnije na svojim radnim mjestima i da se po pitanju svojih dugova osjećaju najbolje u posljednjh nešto više od godinu i pol dana. Jedan od savjeta za povećanje ušteda je da se novac za štednju izdvoji na početku mjeseca, umjesto da se čeka hoće li što ostati na kraju mjeseca, kazao je McBride. Uvriježeno pravilo među financijskim stručnjacima je da se sa strane drži iznos u visini troškova za razdoblje od tri do šest mjeseci.Inače, udio novca koji su Amerikanci izdvajali za štednju postojano se smanjuje od 80-ih godina prošloga stoljeća: tada je iznosio oko 10-12 posto njihovih prihoda. Posljednjih je godina taj postotak više nego prepolovljen, a najnovije istraživanje je pokazalo kako je u prosincu 2014. godine on iznosio svega 4,9 posto.