Najviše neopravdanih imaju dubrovački učenici

Vremena se možda mijenjaju, reforme u kojima zasjaje i učionice budućnosti svako malo pokucaju na vrata, ali jedna navika naših školaraca postojano odolijeva svim promjenama – samo prošle 2013./2014. školske godine đaci osnovnih i srednjih škola izostali su s nastave ukupno 32,6 milijuna školskih sati! Svaki je osnovac, opravdano ili neopravdano, iz školskih klupa izbivao u prosjeku 46,28 sati, a srednjoškolac nevjerojatnih 97,53 sata, što znači da ga u školi iz ovih ili onih razloga nije bilo barem tri tjedna do mjesec dana. Naime, gledano prema razredima, u srednjim školama najviše se izostaje kako se ide prema završnim razredima, a vodeći su upravo maturanti koji su prošle školske godine izostali u prosjeku skoro 109 školskih sati, od kojih osam neopravdanih. U osnovnim školama prednjače učenici osmih razreda s prosječnih 72,3 sata po učeniku i 1,87 neopravdanih sati.Prednjače prvašićiZanimljivo je da u osnovnim školama s nastave više izostaju prvašići, i to 31,5 sati prosječno po učeniku, nego, primjerice, učenici drugih i trećih razreda osnovnih škola (oko 30 sati po učeniku). Prvašići su ukupno prikupili čak 1,3 milijuna sati nedolazaka, a o ranom stjecanju vječnih navika svjedoči i to što je oko 22,5 tisuće tih nedolazaka bilo – neopravdano.Simptomatična u svim tim brojkama jest činjenica da je od ukupnog broja izostanaka samo 1,7 milijuna sati neopravdano, što znači da su roditelji ili sami učenici uspjeli nabaviti ispričnice ili uredno opravdati gotovo 30 milijuna sati izbivanja iz škole. Što se tiče županija, najsavjesniji u osnovnim školama su đaci iz Virovitičko-podravske županije koji u prosjeku bilježe tek 35,5 školskih sati izostanaka te oni iz Varaždinske županije (35,8 sati). Na vrhu picavatelja su osnovci Istarske županije s čak 54 prosječna sata nedolazaka na nastavu, u stopu ih slijede osnovnoškolci iz Zagreba (52,9 sati), a oko 51,7 sati bilježe đaci Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.Među dalmatinskim osnovcima u “gornjem domu” su đaci Dubrovačko-neretvanske županije (prosjek 50,8 sati), Šibensko-kninske (49,7 sati) i Zadarske županije (48,4 sata), dok su oni iz Splitsko-dalmatinske županije ispod hrvatskog prosjeka (44,6 sati). Dubrovčani su zato na vrhu liste izostanaka srednjoškolaca – učenik srednje škole u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prošle je školske godine izostao s nastave u prosjeku čak 130,4 sata, a svaki srednjoškolac ondje ima u prosjeku oko deset neopravdanih sati! Iznad prosjeka su i đaci srednjih škola u Šibensko-kninskoj županiji (prosječno 116,5 sati, od kojih 12,2 neopravdana), Zadarskoj županiji (prosjek 115 sati i čak 13 neopravdanih) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (prosjek 110 sati, a 10,5 neopravdanih).Ukidanje ocjenaJedina utješna činjenica u ovom moru markiranja jest da je prošle školske godine bilo ipak dva milijuna školskih sati izostanaka manje nego godinu prije toga, dakle 2012./2013. školske godine kada se prikupilo čak 34,5 milijuna sati izbivanja. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta to tumače promjenama koje su uvedene posljednjih godina:- Najvjerojatnije je manjem broju izostanaka pridonijelo ukidanje ocjena na polugodištu, ali i uvođenje e-dnevnika i imenika. U e-školama roditelji isti dan dobivaju informacije o izostancima svoje djece kao i njihovim ocjenama, imaju češći uvid i mogu brže reagirati – smatra Zdenka Čukelj, načelnica Sektora za predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.MARIJANA CVRTILA, Slobodna Dalmacija