Gunther Grass nekoliko dana prije nego što je umro nazdravio je za početak trećeg svjetskog rata. Ratuje se u nekoj novoj formi iz dvadeset i prvog stoljeća koju suvremenici baš i ne vide najbolje. Zapravo, nešto vide, a nešto ne vide - opisao je slavni pisac, ljevičar, socijaldemokrat staroga europskog kova, zadnjih petnaestak godina povijesti.Jedan hrvatski stručnjak procijenio je svojevremeno da je Afganistan 2001. bio prvom, a Irak dvije godine kasnije drugom bitkom tog trećeg globalnog rata. Tada, prije više od deset godina prognozirao je da će doći do žestokog sukoba na potezu Irak - Sirija što se i dogodilo pojavom ISIL-a i cijelog buljuka kvaziislamskih terorističkih skupina rastegnutih u međuprostoru te dvije države od kojih prva, Irak, leži na deset posto svjetske nafte, a druga, Sirija, na strateškom mjestu Sredozemlja.Kontrola tog prostora ključna je za svakoga tko misli vladati resursima i prometnim pravcima - opisao mi je u jednom intervjuu profesor Igor Dekanić nakon promocije knjige Stoljeće rata. Koga zanima vrijedno je pročitati i desetak godina od prvog izdanja.Bio je u pravu. U međuvremenu izgorjela je Libija, Egipat je doveden u trajno poluratno stanje, Sirija se već tri i pol godine pokušava spasiti od ISIL-a i drugih terorističkih skupina. Ali to nije sve. Prije godinu dana svom je snagom buknula Ukrajina, prije nekoliko dana Saudijska Arabija s nešto sunitskih saveznika krenula je bombardirati Jemen, zemlju koja kontrolira ključnu vezu između Istoka i Zapada, morski tjesnac Bab El Mandeb. Umiješao se i Egipat, jer na drugom kraju Crvenog mora je drugo usko grlo te veze - Sueski kanal pod njihovom kontrolom. Na sukob, pod firmom zaštite jemenskih šijita, motri Iran i samo je pitanje kad će krenuti u otvoreni rat.Što je sljedeće? Hoće li sljedeća revolucija nakon Ukrajine buknuti u Moskvi s prigodnim imenom 'crvena revolucija', ili će se organizirati predigra u Kirgistanu, Kazahstanu, Azerbejdžanu, zemljama koje okružuju Rusiju, pa tek potom u središtu. Neki procjenjuju da bi prvi mogao buknuti Kirgistan, ali ako itko strahuje od unutarnjih nemira i uličnih revolucija onda je to Kremlj.Sve to skupa čini se daleko, ali ovisi odakle se gleda. Kad se gledatelj malo odmakne može jasno uočiti da je Europa okružena bunama i ratovima, što nije dobro za zdravlje zajednice, a isto tako ni za biznis. Samo kriza u odnosima s Rusijom donijela je štete svim europskim državama. U rubnoj Europskoj uniji, nizu zemalja nekadašnjih članova Varšavskog pakta, od devedesetih pa dalje članovima NATO i EU stvara se psihoza straha, zvecka se oružjem, kupuju se tenkovi, topovi i raketni sustavi. Od svega toga nije pošteđena čak ni Skandinavija, simbol mira i prosperiteta. Finska, Norveška, Švedska reže na Rusiju i naglo se povezuju s NATO savezom.Jug Europe je zatrpan desecima, pa i stotinama tisuća izbjeglica iz sjeverne Afrike dok se pokušavaju domoći boljeg života u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj. Na sve strane bježi se iz Ukrajine, pa čak i sa malog Kosova, odakle su posljednjih mjeseci zbrisali deseci tisuća ljudi u najboljoj snazi. Europa je posljednjih godina vodila suludu vanjsku politiku koja je sudjelovala u rastakanju okolnih državnih sustava, pa ako je cilj bio dobiti novu jeftinu radnu snagu, uspjeli su. Ima i viška nesretnika spremnih na šlaufu preko Mediterana.Ide to tako usitno, ne do kraja prepoznatljivo, hibridno, korak po korak. Dolar raste, ali Kina i još 57 zemalja, među kojima i ponešto europskih, osnovali su banku pandan Međunarodnom monetarnom fondu. Ugrozit će primat financijskih središta svijeta Londona i New Yorka, što je također svjetski sukob drugim, neki bi rekli, najvažnijim sredstvima.U nas nema brige. Najsretniji je ministar obrane Ante Kotromanović kojega stalno pozivaju na svakojake NATO domjenke, dok se ostali ministri bave proračunom, sezonskim zapošljavanjem, pripremom nove rekordne sezone i tradicionalnim inaćenjem.U prazan prostor vanjske politike u jednom, kako bi se reklo, bremenitom vremenu, uskočili su riječki rokeri Let 3. U naletu autentičnog nadahnuća postignućima hrvatske samostalnosti, u Zagrebu su otkrili spomenik njemačkoj kancelarki Angeli Merkel pod intrigantnim naslovom Angela Merkel sere. Danke.Antun Masle