Nove prilike za slavistička istraživanja

Predstavljanje knjige Renate Lachmann „Od ljubavi do nostalgije: Ogledi o hrvatskoj književnosti“ 21. svibnja u Čitaonici Narodne knjižnice Grad još je jedan značajan doprinos u istraživanju hrvatske književne baštine. Autorica je njemačka slavistica čija se znanstvena djelatnost fokusira na ruski i hrvatski jezik.Organizatori promocije bili su Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, Matica hrvatska Zagreb i Dubrovačke knjižnice. Valja napomenuti da su u sklopu predstavljanja nastupili vrijedni i uspješni učenici UŠ Luke Sorkočevića: Vesna Palčok, Toma Širok i Nina Zvone.Lachmann nije mogla prisustvovati promociji stoga je konkretnije informacije o znanstveničinom liku i djelu prezentirala Lahorka Plejić Poje.- Zaista mi je velika čast da večeras predstavljamo djelo iz zagrebačkog Ogranka Matice hrvatske. Knjiga se podosta bavi dubrovačkom književnošću, a izdala ju je biblioteka „Inozemni slavisti“ koju je osmislio Stjepan Damjanović. Ovo je 14. knjiga koju je izdala ova biblioteka. Sva ta izdanja pružaju nove perspektive, uvide te znanstvene poticaje. Teme su široke i metodološki raznovrsne. Sama je autorica u sklopu stipendije boravila u Dubrovniku kako bi se bolje upoznala s predmetom istraživanja, kazala je Plejić Poje.U nastavku su govorili njezini kolege s Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Tomislav Bogdan i Leo Rafolt.- Iza ovog romantičnog naslova krije se rigorozna humanistička znanost. Katedre za slavistiku u inozemstvu pomalo nestaju, a slavistika se danas nalazi na umoru, to je zaista tako. Knjiga Renate Lachmann osim studija stare dubrovačke književnosti obuhvaća i druge studije kao što su: teorija fantastike ili studija o djelu „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića. Disertacija Renate Lachmann nosi naslov „Ignjat Đorđić odnosno Đurđević - Stilističko istraživanje slavenskog baroka“ koje je, može se reći, 'njemački' temeljito obrađeno i koje je bogato opisima, objašnjenima, fusnotama, primjerima i povijesnim pregledima žanrova, rekao je Bogdan.Na kraju su Plejić Poje te Rafolt predstavili projekte „Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske“ te „Epistemološki modeli hrvatske književne historiografije (1913.-1980.)“. Rafolt je pri tom istaknuo kako će u sklopu projekta u kojem on sudjeluje biti napisana tri zbornika radova: o hrvatskoj književnoj historiografiji, o ličnostima koji su pisali o hrvatskoj književnoj historiografiji te o Branku Vodniku čija su djela, kako je naglasio Rafolt, do sada krivo tumačena.B. Lucić