Danas je u Gradskoj vijećnici Korčule započeo trodnevni kulturno-znanstveni skup u sjećanje na Petra Šegedina, istaknutog hrvatskog književnika i kulturnog djelatnika (1909.-1998.). Ovaj skup, šesti po redu, koji se održava svake dvije godine organizira Grad Korčula u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Maticom hrvatskom.U ime organizacijskog odbora Dane Petra Šegedina je otvorio korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora, koji je u ime Korčule odao zahvalnost ovom piscu kao središnjoj figuri hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća. Gradonačelnik je spomenuo da će se uskoro u palači Arneri u Korčuli urediti prostor gdje bi bila izložena djela Petra Šegedina. Kao voditelj, akademik Dubravko Jelčić je govorio o znanstvenom skupu “Strah kod Šegedina, i strah od Šegedina”. - Bio je nošen strasnom čežnjom za čistoćom, istinom, ljepotom i onim što objedinjuje sve tri navedene vrijednosti, a to je sloboda. Sloboda života i sloboda stvaranja bila je njegov vrhovni ideal i za nj je bio spreman podnijeti i osobne žrtve, pa i one najveće. Bio je prvi književnik koji je digao glas protiv nametnute i dirigirane »partijnosti u umjetnosti«, što je u praksi značilo tendenciozne, promidžbeno korisne umjetnosti, a poglavito književnosti - kazao je akademik Jelčić.U prvom dijelu kulturno-znanstvenog skupa Ermina Ramadanović govorila je o Šegedinu kao neustrašivom branitelju hrvatskog jezika, za koji se borio ulazeći pritom u sukobe s političkim neistomišljenicima. Hrabrost u strahu Petra Šegedina, bilo je predavanje Antuna Paveškovića, koji je napomenuo kako je Šegedinova književnost zabavljena sudbinskim pitanjima čovječnosti. - Samo najhrabriji uspijevaju u njegovim prozama dotaći svoj strah i suočiti se s njima bez uzmaka. To je temeljni strah od postojanja – rekao je Pavešković. Motiv straha u „Frankfurtskom dnevniku“ Petra Šegedina bila je tema Marice Liović, koja je opsežno obradila strah koji je bio jedan od frekventnijih motiva u Šegedinovoj prozi, posebice onoj u kojoj je u većoj mjeri moguće detektirati autobiografske elemente, vidljive u Šegedinovim djelima „Djeca Božja“, “Frankfurtski dnevnik“, “Sveti vrag“ i dr.Na skupu će još govoriti: Luko Paljetak, Ana Batinić, Anica Bilić, Ivan Fabris, Zdenka Kapko Foretić, Dragan Gligora, Ivica Matičević, Božidar Petrač, Vladimira Rezo, Sani Sardelić i Vesna Vlašić. Danas će se još predstaviti Zbornik „5. Dani Petra Šegedina“, u Srednjoj školi u Korčuli koja nosi Šegedinovo ime. Zatim će sudionici skupa razgledavati stare gradske jezgre i ustanove poput Gradskog muzeja i Opatske riznice, a navečer će se u Žrnovu položiti vijenci na rodnu kuću Petra Šegedina. Nakon posjeta Etnografskoj zbirci Pavla Šaina, u 20 sati se održava kulturni program na Postranjskoj pijaci u Žrnovu. U subotu se nastavlja znanstveni skup u vijećnici Grada Korčule, a poslijepodne polaže vijenac na spomen ploču u Korčuli, slijedi posjet Orebiću i grobu Petra Šegedina. Navečer će se u gradskom parku u Korčuli pored autobusnog kolodvora prirediti književna večer pod nazivom “Sa Šegedinom u parku”. Zadnjeg dana znanstvenog skupa, u nedjelju, 13. rujna, bit će u devet sati održan zaključni sastanak u Gradskoj vijećnici uz osvrt na ovogodišnje Dane Petra Šegedina. Nakon toga se iz Gradske vijećnice za uzvanike organizira posjet otoku Badiji, dok će Gradska knjižnica “Ivan Vidali” u Korčuli prirediti izložbu djela Petra Šegedina.Tekst i foto: Nikola Perić
1441988983GradonaYelnik_otvara_skup
