Ove godine Grad Sinj je uprihodio prva dva milijuna kuna od prodaje zemljišta na prostoru Gospodarske zone Kukuzovac (GZK). Nakon što je koalicija Preporod na čelu s gradonačelnikom Nikolom Tomaševićem pokrenula, a koalicija HDZ-HSLS s gradonačelnikom dr. Ivanom Nasićem privela kraju pripreme i zaključila ugovor o opremanju prve faze Kukuzovca komunalnom infrastrukturom, aktualna gradska vlast s gradonačelnikom Ivicom Glavanom uvela je zonu u život.
Sinjani na Kukuzovcu poduzetnicima ne prodaju ledinu, točnije kamenjar s dračom na kojemu su do sada uspijevali jedino poskoci, nego urbanistički definirane parcele, a do svake su doveli asfaltnu cestu, struju, vodu, kanalizaciju i TDK instalaciju.
Tako je Kukuzovac postao prva radna zona u kojoj je u cijelosti izgrađena komunalna infrastruktura prije početka izgradnje prve faze. Dolaskom na parcelu investitori pri gradnji neće morati glavinjati jer imaju osigurane sve potrebne sadržaje. Prema riječima gradonačelnika Glavana, Sinjani za Kukuzovac za sada imaju 26 poznatih investitora.
Neki od njih će, moguće je, odustati, ali većina već projektira i priprema izgradnju proizvodnih hala ili drugih poslovnih prostora. Prva faza Kukuzovca obuhvaća 59 hektara bruto prostora, odnosno 35 hektara parcela. U 2010. godini Sinjani od prodaje zemljišta na Kukuzovcu planiraju uprihoditi 10,2 milijuna kuna.
Je li to realno, puno ili premalo? Za Miloša Balića, predsjednika Kluba vijećnika oporbenog HDZ-a, takvim planiranjem vlast se predstavila neambicioznom ili, još gore, smatra Balić, ni sama vlast ne vjeruje u projekt gradske zone. Zamjenica gradonačelnika Elena Perković-Paloš brani plan tvrdeći da je on realan.
Ona je, veli, uvjerena da će od poduzetnika koji su se prijavili na do sada provedena četiri natječaja od mogućih 20 sigurno inkasirati 10 milijuna kuna. Dodaje da je na Kukuzovcu za sada jedini limit električna energija te gradska vlast ne može poduzetnicima prodavati parcele i jamčiti svu potrebnu infrastrukturu bez prethodno osiguranih izvora električne energije.
Između onoga što kaže oporba i obrazloženja gradske vlasti, realno stanje je negdje na sredini. Vlast je, očito, izabrala varijantu skromnijeg planiranja jer ispada da će od raspoloživih 35 hektara parcela prodati manje od trećine. Ako proda više, što se unatoč gospodarskoj krizi čini izglednim, to će javnosti predstaviti svojim dodatnim uspjehom. Drže se one da je letvicu, poslije preskoka, lako podignuti.