Vječni otočki problem, odlagališta smeća, uzimaju sve veći zamah

Dugih devet godina nije bilo zapaljenja odlagališta pod nazivom Sitnica nadomak mjesta Blato kojim se služe Općina Blato i Vela Luka, sve do 2. srpnja ove godine. Dežurstvo na odlagalištu koje je aktivno 24 sata dnevno dojavilo je DVD-u Blato u popodnevnim satima kako je izbio požar nakon glasne detonacije i kako se proširio na okolnu šumu. U sat vremena požar su gasile sve otočke vatrogasne jedinice, a oko 19:00 sati pridružio im se i kanader. Šumski dio je vrlo brzo lokaliziran, potom i ugašen, ali Sitnica i dalje tinja ispuštajući gusti dim pun štetnih plinova. Stanovnici obližnjih uvala Karbuni i Tripotri žale se na nesnošljivi smrad, strah od ponovnog zapaljenja i odlaske turista pitajući se čija je odgovornost sanacija odlagališta i potpuno gašenje. Javila nam se čitateljica Marina Jajić koja trenutno boravi u Karbunima, 3 kilometra od Sitnice:„Trpimo intezivan smrad već 15 dana, pogotovo posljednja dva dana otkad je zapuhala bura, doslovno se gušimo u smradu. U kući imam instalirane sigurnosne alarme, dojavljivače dima koji su se prije nekoliko dana upalili u tri sata u noći ! Tursiti nam bježe iz uvale. Obratila sam se i načelniku Općine Blato, direktoru društva za obavljanje komunalnih djelatnosti Općine Blato „Eko“, vatrogascima, svi tvrde kako sanacija smetlišta nije njihova odgovornost. Na kraju sam se obratila Ministarstvu zaštite okoliša i prirode koji su navodno poslali inspektore na Sitnicu. Kako sam čula „Eko“ je dobio prekrašajnu prijavu, ali smetlište i dalje tinja. Ljude je strah da ne bukne požar“ – ispričala nam je gospođa Marina.Zapovjednik DVD-a Blato, Josip Bošković, navodi kako ipak nema opasnosti od daljnjih požara na Sitnici i kako razumije nemir i negodovanje stanovnika kojima smeta dim i neugodni mirisi. Međutim, gašenje smetlišta s vodom u ovoj fazi nema efekta. Vatrogasci su zaduženi za hitne intervencije otvorene vatre i šumskih požara, sanacija smetlišta je zaduženje „Eka“.„Eko“ zatrpava jedan dio odlagališta zemljom, to je trenutno jedini način na koji se može ugasiti tinjajuća vatra u dubini smetlišta. Problem Sitnice je što se nalazi na strmoj padini od nekih 80 metara, nema pristupa većem dijelu smetlišta i postoji realna opasnost za ljudstvo. Deponiji su jako veliki problem na otoku. Sva trenutna odlagališta bi trebalo izmjestiti na sredinu otoka s pristupnim putevima i odšumljenom okolicom, jedino na taj način bi ih se moglo u potpunosti kontrolirati. Za sad jedino mogu reći kako nema opasnosti od daljenjg požara, obilazimo smetlište svaki dan, ali tinjanje je teško ugasiti. Trebalo bi cijelo brdo natopiti vodom, a to je nemoguće. Imali smo i jake kiše pa nisu ugasile smeće. Ljudi negodoju s pravom, ali pritiske treba usmjeriti prema ministarstvima“. – naglasio je zapovjednik DVD-a Blato Josip Bošković.Kako doznajemo iz „Eka“, društva za obavljanje komunalnih djelatnosti Općine Blato, početkom sljedeće godine Sitnica bi trebala doživjeti kompletnu sanaciju. Naime, Svjetska banka odobrila je dvije darovnice Fonda za globalni okoliš (GEF) za Projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora u BiH i Hrvatskoj. Dva milijuna kuna od tih sredstava potrošit će se upravo na Sitnicu, no za sad nema naznaka sanacije trenutnog stanja.„Istina je da smrdi, ali takva je situacija“ – zaključio je direkor „Eka“ Marino Sardelić te nastavio : „Ovo nije situacija koja se rješava preko noći, osim toga u sanaciju bi se trebalo uključiti i komunalno društvo iz Vela Luke koje se također koristi odlagalištem. Saniranje Sitnice je vrlo opasno, trebalo bi napraviti među-etažu i put niz padinu da bi bageri mogli nasuti 20 tisuća kubika jalovine koliko je potrebno. To nažalost prelazi naše mogućnosti jer nemamo niti sredstava niti mehanizacije za takve zahvate. Nakon nedavnog požara obratili smo se za pomoć Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali još nismo dobili odgovor“.Dok se čekaju kojekakvi odgovori i dogovori, dva velika odlagališta na otoku koji ima manje od 20 tisuća stanovnika pucaju po šavovima, dok država ponovno okreće leđa otocima. Deponij Kokojevica nedaleko Lumbarde zapalio se nebrojeno puta. Trenutno se neprestanom sanacijom drži pod kontrolom. Na Kokojevici otpad odlaže i cijela Općina od Korčule do Čare i za tu uslugu Općini Lumbarda plaća 190 kn po toni smeća što na kraju godine rezultira ogromnim iznosima. Upravo je novac, i smetlišta kao unosan biznis, glavni razlog zašto se priča o zatvaranju svih odlagališta na otoku vjerojatno nikad neće realizirati. Država Hrvatska sama je sebi ulaskom u EU nametnula zakonsku regulativu prema kojoj do 2018. godine treba zatvoriti sva odlagališta koja su neusklađena. No, usklađivanje izgleda nije neki problem. Kokojevica se upravo usklađuje prema pravilniku, stavljaju se dodatni slojevi i regulira se otjecanje otpadnih voda. Sitnica, osim gustog dima i neugodnih mirisa, stanovnike nagrađuje i otjecanjem optadnih voda ravno u more. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj za izgradnju reciklažnih dvorišta koja su dobra alternativa. Međutim, problemi s pronalaskom zadovoljavajuće lokacije i administracijom ukazuju kako tako nešto nije prioritet. Kako to obično biva, nakon sezone požara i punih novinskih stupaca, požarišta padaju u zaborav kao i svi problemi koji za njima ostaju, ali ne i za Marinu Jajić s početka priče :„Na jesen ću prikupljati potpise, odnosno peticiju za sanaciju deponija koje ću uputiti Vladi RH. Želim da se nešto pokrene, ovo su ekološke bombe za našu djecu i unučad“. – zaključila je za kraj.Dora Mikelić